CroFan

Vrati se   CroFan > CroFan Nature Forum > Animalia passio > Ljubimci

Odgovori
 
Alati teme
Staro 06-09-10, 06:22   #1
..angie..
 
..angie.. avatar
 
Registriran: 14-07-10
Poruke: 1,602
Imghost:0
Pohvala 14
Početno Macke

  • Domaca macka nazvana je Felis catus po nomenklaturi svedskog botanicara Carla Linnéa iz 1758. godine. Johann Christian Daniel von Schreber nazvao je divlju macku Felis silvestris 1775. godine. Domaca macka se danas smatra podvrstom divlje macke: po pravilu Internacionalnog koda nomenklature zivotinja ime vrste bi trebalo da bude F. catus zbog toga sto ga je Linné prvi upotrijebio. Međutim, u praksi vecina biologa koriste F. silvestris za divlje vrste, a F. catus samo za domacu macku.
  • Po misljenju 2007 (objavljenom u tomu 60, dio 1, Bulletin of Zoological Nomenclature, 31. ozujka 2003. godine)[6] Internacionalne komisije za nomenklaturu zivotinja "dozvoljena je upotreba 17 razlicitih imena zasnovanih na divljim vrstama, koja su nastala prije ili istovremeno sa onima zasnovanim na domacim vrstama", svrstavajuci F. silvestris u divlju macku, a F. silvestris catus za njenu domacu podvrstu (F. catus je jos uvijek vazeci naziv, ako se domaci oblik macke racuna kao posebna vrsta).


Opcenito o mackama:
  • Odrasla macka je od njuske do kraja trupa dugacka prosjecno 60 cm, a k tome ima rep koji je kod zenki dug 25,2 cm, a kod muzjaka 26,9 cm cm. U ramenima je visoka 30-35 cm. Moze biti teska do 10 kg s tim, da su muzjaci obicno veci nego zenke. Poznato je da su neke macke tezile otprilike 23 kilograma zbog "prezderavanja". To ima vrlo negativan utjecaj na macku. Također, za povoljno utjecanje na svoje zdravlje, osobito ako zivi u zatvorenom prostoru, treba povremeno na dan izaci van na vjezbanje (igru).
  • zenka je obicno teska otprilike 4 kg, a muzjak 5,5 kg. Domace macke zive oko 15-20 godina, iako su opisani i pojedinacni slucajevi da su dozivjele 30 i vise godina. Najpoznatija macka, zvana Puss, zivjela je 36 godina, od 1903. do 1939. godine.[7]. Divlje macke koje zive u urbanoj sredini cesto zive samo dvije godine ili manje. Divlje macke u kolonijama mogu zivjeti mnogo duze. Najduzi zabiljezeni vijek divlje macke iznosi 26 godina. Da bi domaca macka zivjela duze, dobro je da ne izlazi cesto na dan (najbolje je da van izlazi povremeno), zbog toga sto se time smanjuje rizik od ogrebotina u borbi i izlozenost bolestima koje mogu zahvatiti domacu macku. Uobicajeni zivotni vijek za populaciju macaka bez ljudske paznje i njege je razlicit, ovisno o spolu macke, tako da zivotni vijek u muzjaka iznosi 1,4 do 3,2 godine, a u zenki 3,3 do 4,2 godine.

Osjetila u macaka
  • Iako macja osjetila mirisa i sluha vjerojatno nisu toliko razvijena, kao npr. kod misa, u mnogim situacijama su bolja od covjekovih. Ona zajedno sa njenim visoko razvijenim osjetilima vida, okusa i dodira cine macku sisavcem koji jako dobro osjeca. Macke imaju izrazeno dobro razvijen citav niz osjetila. Velike oci okrenute prema naprijed omogucuju joj dobar osjecaj za prostor i vrlo tocnu procjenu udaljenosti, a narocito dobro registriraju brzo kretanje.

Vid
  • U mraku vide 50% bolje od ljudi, zahvaljujuci velikoj gustoci receptora sto stanice mreznice cini posebno osjetljivim na svjetlo, dok im je dnevni vid losiji od nocnog. Macke u prosjeku imaju vidno polje od 200°, sto je usporedno covjekovih 180°, s binokularnim poljem (koje preklapa slike oba oka) uzim od covjekovog. Macke, kao i psi, posjeduju tapetum lucidum koji odbija dodatnu svjetlost u mreznicu. Dok tapetum lucidum povecava sposobnost vida pri slaboj svjetlosti, s druge strane umanjuje ostrinu vida pri obilnoj svjetlosti. Tapetum i ostali mehanizmi macki daju umanjenu osjetljivost na svjetlost, koja iznosi sedam puta manje od one kod covjeka. Umjesto dijela oka pod nazivom fovea koje ljudima daje ostrinu centralnog vida, macke posjeduju centralnu vezu poznatiju kao vizualna linija. Mogu razlikovati boje, ali ne i slicne nijanse.
  • Macke posjeduju i treci ocni kapak, odnosno tanku, prozirnu membranu koja prekriva oci sa strane. Moze se vidjeti u trenutku kada macka otvara oci, kao i kada je pospana ili zadovoljna. Ako je pak macka neprekidno pokazuje, trebalo bi je odvesti kod veterinara. Boja ociju kod macaka varira. Najcesce su to zlatna, zelena i narancasta. Plave oci najcesce se povezuju sa sijamskim mackama, ali se mogu javiti i kod albino macaka, te kod nekih pasmina dobivenih selekcijom u uzgoju. Ako macka ima dva plava oka, obicno je gluha, a ako su joj oci narancaste nema problema sa sluhom. Macke kod kojih je jedno oko plavo, a drugo narancasto su obicno gluhe na strani na kojoj se nalazi plavo oko.

Sluh
  • Ljudi i macke imaju slican prag sluha na nizem dijelu ljestvice, ali macke mogu cuti i zvukove vrlo visoke frekvencije, cak bolje i od pasa. Macke mogu cuti 2 oktave vise od ljudi, i polovinu oktave vise od pasa. Sluh im je osjetljiviji od pseceg i tri puta bolji od ljudskog. Kada nesto slusa ona ce, zahvaljujuci tome sto u svakom uhu ima cak 32 misica, usi usmjeriti u pravcu izvora zvuka, a također moze pomjerati usi neovisno jedno od drugog i to naprijed, nazad i ukoso, kako bi otkrile izvor zvuka. Macke mogu (s greskom do 7,5 cm) odrediti tocnu lokaciju zvuka proizvedenog u daljini od jednog metra, sto moze biti vrlo korisno u lovu.

Njuh
  • Osjetilo mirisa domace macke je cetrnaest puta jace od covjekovog, a u nosu imaju dvostruko vise stanica za miris od ljudi, sto znaci da mogu nanjusiti predmete koje covjek inace i ne osjeca. One također imaju i organ za njuh pri vrhu njihovih usta zvani vomeronasal ili Jakobsonov organ. Kada macka nabora gubicu, nize k bradi, i opusti jezik, otvara se put za vomeronasal. Takav uzraz lica se cesto opisuje kao ruganje.
Dodir
  • Macke imaju mnogo jakih dlacica koje su posebno izrazene u cetiri reda iznad gornje usne ("brkovi"), po nekoliko na svakom obrazu te, zatim, kao cuperci iznad ociju i cekinje na bradi. Mogu se nalaziti i na zglobovima i slicne su onima koje cine trepavice. "Brkovi" (vibrissae) pomazu macki oko navigacije i osjecaja. One mogu otkriti veoma male promjene u zraku koje ukazuju macki na stvari koje ne vidi. Dva gornja reda brkova mogu se pomjerati neovisno od donjih za preciznije mjerenje. Smatra se da se macka oslanja na svoje brkove kada se nađe u magli. Također joj pomazu da procijeni moze li se negdje smjestiti ili povuci. Oni su i pokazatelj mackinog raspolozenja. Kada su okrenuti naprijed znaci da je macka radoznala i prijateljski raspolozena, a kada su opusteni znaci da je agresivna ili se brani. U Njemackoj ljudi smatraju da, ako se macka cisti ili umiva, da to zapravo najavljuje dolazak skore oluje.
    Među svim zivotinjama imaju najbolji osjecaj ravnoteze. Kod pada s visine od 2-3 m iz bilo kojeg polozaja ce se okrenuti nogama prema dolje prije nego ispruzenih sapa doskoci na podlogu. Pri tome joj rep sluzi kao kormilo. Macka moze skociti samo s manje visine, jer pad s velike visine uvelike joj skodi, a pad s jos vece visine je velika opasnost za macku.

    Okus
    • Po istrazivanju National Geographica od 8. prosinca 2005., macke ne mogu okusiti slatku hranu zbog greske u genu za recepciju slatkoce. Neki znanstvenici smatraju da je to povezano sa prirodnom prehranom macke koja je bogata bjelancevinama, iako je najasno je li to uzrok ili posljedica.



..angie.. je odsutan   Odgovori s citatom
Staro 06-09-10, 06:27   #2
..angie..
 
..angie.. avatar
 
Registriran: 14-07-10
Poruke: 1,602
Imghost:0
Pohvala 14
Početno

Anatomija macke
Kostur
  • Mackin kostur sastoji se od preko 230 kostiju. Kao i kod svih sisavaca, kraljeznica joj se se sastoji od 7 cervikalnih kraljeznjaka, 13 vratnih kraljeznjaka (covjek ih ima 12), 3 krizna kraljeznjaka kao vecina sisavaca (covjek obicno ima 5 kriznih kraljeznjaka s trticom). Macke također imaju gipke kljucne kosti koje omogucuju da se pokrece u bilo kojem smjeru gdje im se moze okrenuti glava.

Usi
  • Trideset i dva zasebna misica omogucavaju macki da pokrece usi neovisno jedno od drugog. Vecina macaka ima podignute usi. Za razliku od pasa, spustene usi su prava rijetkost. Kada je uplasena ili ljuta, macka uz frktanje i rezanje, povija usi unazad. Macka ce također poviti usi unazad i dok se igra, ili kada je zainteresira zvuk koji joj dolazi s leđa.
Zubi
  • Macke imaju visoko specijalizirane i snazne zube i probavni trakt prilagođen probavljanju mesa, npr. predkutnjak i prvi kutnjak zajedno cine par koji ima ulogu sijeci meso. Zubalo macke obicno ima 30 trajnih zubi, a sve dok se ne pojave trajni zubi, macka ima 26 mlijecnih zubi. Macji jezik posjeduje ostre nabore (papillae) pogodne za struganje mesa s kostiju. Te papillae su u stvari kukice okrenute unazad koje sadrze keratin (od kojeg su također nacinjeni covjekovi nokti i kosa) i pomazu kod ciscenja.

Noge
  • Rasireno vjerovanje kaze da se macka uvijek doceka na noge; to se uglavnom i događa, ali ne uvijek. Za vrijeme pada, macka refleksno okrece svoje tijelo i ispravlja se koristeci svoj visoko razvijeni osjecaj za ravnotezu i elasticnost. Ona se uvijek ispravlja u istom pravcu, ukoliko za to ima vremena u tijeku pada. Pojedine vrste koje nemaju rep su izuzetak, zato sto macka koristi rep za balansiranje za vrijeme pada.
    Macke, kao i psi, hodaju direktno se oslanjajuci na prste, dok kosti njihovih sapa cine manji dio vidljivog dijela noge. Sposobne su za veoma precizan hod, jer direktno osjecaju da je mjesto na kojem se nalazi prednja sapa direktno se podudara s mjestom zadnje sape, sto smanjuje sumove i vidljive tragove. Ovo također omogucava siguran korak po neravnim podlogama. Mogu dostici brzinu od 45km/h.

    Macke imaju uvlacive panđe. To je, u stvari, pogresan naziv, jer u svom normalnom, opustenom polozaju, macke drze svoje panđe obavijene kozom i krznom oko noznih prstiju, a to rade kako bi im panđe uvijek bile ostre. Mogu izbaciti panđe na razlicitu duzinu, ovisno od toga love li, brane li se, penju itd. Po volji mogu izbaciti panđe na samo jednoj ili vise sapa. Također, macke izbacuju kanđe i kada hodaju po mekanim povrsinama (krevetu, tepihu itd.) ili kada ih covjek drzi, obicno kada su njihove prednje sape u blizini covjekovih ramena.

Metabolizam
  • Macke prikupljaju snagu spavanjem vise od vecine drugih zivotinja, narocito dok rastu. Trajanje spavanja za vrijeme dana varira, obicno 12–16 sati, a u prosjeku 13–14. Neke macke mogu spavati cak 20 sati dnevno.
  • Zbog njihove nocne prirode, kod macaka predvecer dolazi do povecane hiperaktivnosti i zelje za igrom koje neki nazivaju "vecernje ludilo", "nocno ludilo" ili "ludi sat".[16][17] Temperament macke varira ovisno od vrste i socijalnih cinitelja. Kratkodlake macke su obicno mrsavije i aktivnije, dok su dugodlake deblje i manje aktivne.
  • Normalna tjelesna temperatura macke je između 38 i 39 °C. Macji puls iznosi između 140 do 220 otkucaja u minuti i obicno ovisi od toga koliko je ona uzbuđena. Za macku koja se odmara normalan puls iznosi između 150 i 180 otkucaja u minutu, gotovo dvostruko vise od covjeka.
..angie.. je odsutan   Odgovori s citatom
Staro 06-09-10, 06:30   #3
..angie..
 
..angie.. avatar
 
Registriran: 14-07-10
Poruke: 1,602
Imghost:0
Pohvala 14
Početno

Inteligencija
  • Macke imaju veliku sposobnost ucenja i sjecanja, koje koriste prije svega za informacije koje su im od neke koristi. Tu spadaju prije svega njena najdraza hrana, mjesto na kojem stoji posudica s vodom i macji toalet, najudobnije mjesto za spavanje i mjesto na kojem stoji njena najmilija igracka. Osim toga, vrlo brzo otkriju kako se trebaju ponasati da covjeka pridobiju da uradi ono sto one zele, pa se tako posebno dobro odazivaju na svoje ime kad je vrijeme obroka. Macke koje zive na otvorenom dobro se sjecaju granica svog podrucja, poznatih macaka koje se pojavljuju na tom podrucju kao i opasnih pasa. Asocijativno sjecanje omogucuje macki da rjesava novi problem uspoređujuci ga s vec dozivljenim. Na taj nacin bez problema razumiju međusobne odnose između pojedinih događaja i reagiraju na nove, do tada nepoznate situacije.
  • Macke dolaze na svijet s nizom instinkata, ali neke oblike ponasanja koji se na to nadovezuju moraju sa strpljenjem i trudom nauciti. U to spadaju, na primjer, lov i upotreba macjeg toaleta. Iza treceg tjedna starosti macica, majka im pocne donositi lovinu. U pocetku, macka samo pred njima pojede vec mrtvu lovinu. Kasnije ju donese zivu, i pred macicima ju ubije i ostavi njima da pokusaju jesti. Na kraju, donese zivu lovinu i pusti ih da ju hvataju. Ako macici ne dobiju pouku o takvom nacinu lovljenja od svoje majke, ili je majka los lovac, vjerojatno ni oni nikada nece biti dobri lovci.

Zdravlje
  • Macke su poznate po svojoj cistoci, a nacin njihova ciscenja ukljucuje lizanje vlastitog krzna. Njihova slina je "sredstvo" za ciscenje, ali ona kod ljudi moze izazvati alergiju. U kucnoj prasini katkad se nalaze djelici macje koze i drugih tvari koje mogu uzrokovati simptome nekih bolesti. Ljudi alergicni na macke i oni koji pate od astme ili slicne bolesti disnog sustava, uglavnom se brzo priviknu na macku sa kojom zive, dok na ostale i dalje ostaju alergicni. Mnoge macke uzivaju cistiti ljude ili druge macke, cesto se trljaju o ljude i predmete s kojim su blisko povezane, a tako ostavlja i mirisni trag.
  • Neke od macaka povremeno iskasljavaju krznene loptice koje se nagomilaju u njihovim trbusima kao posljedica svakodnevnog ciscenja. Dugodlake macke su sklonije iskasljavanju krznenih loptica od kratkodlakih. To se moze sprijeciti posebnom macjom hranom i lijekovima koji olaksavaju izbacivanje krzna, kao i redovitim cesljanjem pomocu cetke sa cvrstom dlakom. Macke na ciscenje trose gotovo istu kolicinu tekucine kao i na mokrenje.
  • Kucne macke bi trebale imati kartonsku kutiju sa pijeskom ili nekim slicnim rastresitim materijalom u kojima moze obaviti malu i veliku nuzdu. Kutija bi se svakodnevno trebala cistiti i cesto nabaviti novu (sto ovisi od broja macaka koje je koriste, kao i od materijala koji se u njoj nalazi, npr. piljevina duze ostaje cista, ali kod nekih macaka moze izazvati zdravstvene probleme).
  • Kartonska kutija je preporucljiva i za macke koje povremeno izlaze vani. Ona, međutim, moze predstavljati rizik od zaraze toksoplazmozom, bolesti macaka koja je opasna za trudnice i ljude sa oslabljenim imunitetom, a moze se smanjiti rizik od zaraze ako se kartonska kutija redovito cisti. cak je otprilike 60% ljudi izlozeno toksoplazmi, no, također, macke mogu prenositi trakavicu i tineju. Neke macke mogu se nauciti i koristenju toaleta.
  • Preporucuje se da kucna macka ima drvo za ostrenje panđi, kako ne bi unistavale namjestaj, ali ga neke macke ne prihvacaju. Zato se nekim mackama moraju cesto skracivati kanđe, ali se pri tom mora paziti na vene koje se nalaze blizu njih.
  • Zbog svoje male velicine, domace macke ne predstavljaju prakticno nikakvu opasnost po covjeka, veci rizik predstavlja zaraza (u rijetkim slucajevima bjesnoca) do koje moze doci zbog macjeg ugriza ili ogrebotine. Postoji potencijalna opasnost da macka povrijedi covjeku oci, a kada covjeka ogrebe negdje po tijelu, moze doci do bolesti macjeg ogreba, sto se uglavnom događa pri dodiru s macicima.
Prehrana
  • Za svoju velicinu, domace macke su veoma efikasne grabezljivice. U lovu na manje kraljeznjake, njihova taktika zasjede i prikradanja slicna je onoj kod leoparda, a po skoku i koristenju panđi kao kod tigrova. Nakon sto skoce na zivotinju koju zele uhvatiti, zariju svoje ocnjake u vrat zrtve i prerezu joj kraljeznicu, ili je uguse tako sto je zadave, odnosno onemoguce joj da zrak dođe u dusnik.
  • Domaca macka lovi i hrani se sa oko tisucu razlicitih vrsta zivotinja, dok je kod velikih macaka taj broj manji od sto. Velike macke, teoretski, mogu također uloviti vecinu vrsta kao i domaca, ali to ne cine zbog premalene hranjive vrijednosti tih zivotinja. Izuzetak je leopard koji cesto lovi zeceve i druge manje zivotinje. Domace macke vrlo cesto love i ubijaju ptice, miseve, stakore, i druge manje zivotinje iz okoline. Neke također love zeceve, glodavce, gustere, zabe, kukce i ribe. Bjelancevine su najvazniji dio njihove prehrane.
  • Domace macke jedu relativno malo povrca. Međutim, uobicajeno je da macke u svoju prehranu koja se sastoji uglavnom od mesa, povremeno unesu male kolicine trave ili nekih biljaka, kao sto to katkad cine i neki psi. Dok medvjedi obicno u svoju prehranu unose voce, bobice, korijenje i med kada mogu, macke se vise vole hraniti prvenstveno sirovim mesom. Macke imaju genetsku anomaliju koja im onemogucava da osjete slatko[30], sto je vjerojatno povezano sa njihovom potrebom za mesom, i gotovo sigurno povezano sa njihovom odbojnoscu prema vocu i bobicama.
  • Macke ponekad zvacu travu, lisce ili kucne biljke kako bi uklonile bolove u trbuhu. Ipak, neke od kucnih biljaka su stetne za njih i mogu uzrokovati razlicite bolesti i poremecaje. Npr. uskrsnji ljiljan moze dovesti do ostecenja bubrega, sto je vrlo opasno za zivot macke, jer najcesce izazove smrt. Neke macke obozavaju macju travu. Iako ju uglavnom ne jedu, cesto ce se valjati po njoj, grepsti je ili zvakati. Efekt koji macja trava ima na njih je obicno kratak i traje samo nekoliko minuta, da bi se nakon 1 ili 2 sata ponovno javio. Jos nekoliko biljaka ima ovakav efekt na macke, ali manjeg intenziteta. Macke mogu biti izbirljive u prehrani. To se događa kada vomeronasal postane osjetljiv na određenu vrstu hrane, ili ukoliko ju vlasnik previse razmazi, tako da ce macka odbiti bilo koju vrstu hrane koju nije ocekivala. Mnoge macke vole "ljudsku hranu", poput kruha, pomfrita, pizze, juhe od rajcice, palacinki, maslina i dr.
  • Kod macaka se moze javiti i stanje kada ona zvace neobicne stvari poput neke tkanine, plastike ili vune. Takvo ponasanje je uglavnom posve bezopasno, no ako proguta vecu kolicinu to moze biti opasnije za nju, pa ce najcesce morati na operaciju (ako se operacija odgodi, slijedi fatalni ishod), a ponasanje se najcesce javlja kod sijamske i burmanske macke.
..angie.. je odsutan   Odgovori s citatom
Staro 06-09-10, 06:36   #4
..angie..
 
..angie.. avatar
 
Registriran: 14-07-10
Poruke: 1,602
Imghost:0
Pohvala 14
Početno

Ponasanje
  • Staro misljenje da su macke samotnjaci je davno opovrgnuto. Među njima, kao i kod svih drugih, ima samotnjaka, ali su macke po prirodi ipak druzeljubive. Ako se promatra vece populacije macaka, kao na pr. na nekim seoskim domacinstvima ili u nekim velikim gradovima, kao, recimo, ispred Koloseja u Rimu pada u oci niz socijalnih interakcija između pojedinih zivotinja. Tako nesto bi kod tipicnih samotnjaka, kao sto je npr. tigar bilo sasvim iskljuceno.
  • Macke su, nasuprot tome, izraziti individualisti. One same određuju gdje i u cijem drustvu ce provoditi svoje vrijeme, i vrlo tesko im se moze nesto nametnuti. Na selu, doduse, cesto se udruzuju u manje grupe koje podsjecaju na lavlji copor. Takvi macji copori sastoje se od nekoliko zenki koje su u međusobnom srodstvu, njihovih starijih i mlađih macica i jednim ili dva muzjaka. Dok se muzjaci, kad dosegnu spolnu zrelost, uglavnom raziđu, zensko potomstvo ostaje uz majku na njenom teritoriju i povecavaju grupu.
Igra
  • Domace macke, posebno macici, vole igru. Igrom macici se uce lovu i ubijanju malih sisavaca i ptica. Domace macke, narocito macici, obozavaju igrati klupkom. Mnoge macke ne mogu odoljeti klupku koji se njise ili valja po podu. Ta nepopravljiva ljubav prema klupku je cesto prikazana u crtanim filmovima ili na fotografijama, koji prikazuju mace koje se igra sa klupkom. Ova sklonost je vjerojatno povezana sa njihovim lovackim instinktom. Ako macka proguta klupko to moze dovesti do bolesti, pa cak i smrti. Zbog toga neki ljudi u igri sa mackom koriste laser s crvenom tockom, ali se mnogi protive ovome zbog opasnosti po oci macke, a jos vise zbog gubitka zadovoljstva zbog uspjesnog hvatanja objekta.
Sporazumijevanje
  • Macke se sporazumijevaju govorom tijela, glasom i mirisima. Mirisne signale koriste kako u direktnim susretima tako i na velike udaljenosti. Za to potrebne mirise luce u lojnim i znojnim zlijezdama, a prenose ih trljanjem, grebanjem i mokracom na predmete, biljke ili osobe.
  • U neposrednom kontaktu signaliziraju svoje emocionalno stanje drzanjem i pokretima cijelog tijela i repa. Pritom, određenu ulogu ima i nacin kako drze usi kao i suzavanje i sirenje zjenica.
  • Puno se toga moze o raspolozenju macke zakljuciti po nacinu kako drze rep. Ako ne zele skrenuti paznju na sebe, drze se neutralno, rep sasvim usprave i izbjegavaju pogled prisutnih. Jako savijen vrsak uspravnog repa znaci prijazan pozdrav ili ponekad unaprijed radovanje necemu sto ocekuju od covjeka. Podignut rep s lagano savijenim vrskom znaci radost, zadovoljstvo ili napetost. Nakostrijesen rep znak je prijetnje i agresivnosti, dok mahanje repom odrazava nesigurnost i neodlucnost, a ne, kako se jos i danas zna misliti, ljutnju.
  • Ako su dovoljno blizu, macke koriste i zvucne signale kako bi naglasile govor tijela. Frktanjem i rezanjem izrazavaju strah i agresivnost, dok glasom koji podsjeca na gugutanje goluba dozivaju macice.
  • Mijaukanje je najtipicniji zvuk koji macka koristi. On isto moze imati razlicita znacenja, ovisno o nacinu i situaciji u kojoj se macka njime koristi. Macke koje nisu udomacene izbjegavaju mijaukanje da ne bi time skrenule paznju mogucih neprijatelja na sebe.
  • Jos jedan zvuk je izrazito svojstven mackama i najcesce je znak ugode i zadovoljstva. To je "predenje". Predenjem, trljanjem uz tijelo i visoko dignutim ravnim repom macke u pravilu salju signale pomirljivosti i izrazavaju zelju da otklone neciju agresivnost. Međutim, macke predu i kada ih nesto boli kako bi time same sebe malo utjesile. Npr., neke macke intenzivno i glasno predu za vrijeme kocenja mladunaca.
Spolna zrelost
  • I muzjaci i zenke spolno sazrijevaju između sestog i osmog mjeseca zivota, ali pun tjelesni razvoj zavrsavaju i jedni i drugi tek nekoliko mjeseci kasnije. Taj razvoj kod vecine rasnih macaka traje i nekoliko mjeseci duze. Sa spolnom zreloscu pocinju se uocavati i razlike u tjelesnoj građi između muzjaka i zenki. Muzjaci su krupnije građe, imaju snazniji vrat a zbog masnih jastucica na obrazima imaju i vecu glavu. zenke su obicno vitkije i imaju usku, trokutastu glavu.
  • Osim fizickih razlika, muzjaci i zenke se i razlicito ponasaju. Muzjaci su teritorijalne zivotinje i podrucje koje smatraju svojim obiljezavaju strcanjem mokrace i trljanjem o predmete na mjestima koja najcesce posjecuju. Na uljeze reagiraju prijetecim ponasanjem i izrazeno agresivno. Za razliku od zenki, skloni su skitnji i izbivaju cesto danima, u potrazi za zenkama koje se upravo tjeraju ili u lovu.
Razmnozavanje
  • Macke obicno spolno sazrijevaju u sestom mjesecu zivota i tada se prvi put "tjeraju", a unutar razdoblja tjeranja plodne su obicno pet do sest dana. Dok se tjera, macka se neprekidno trlja o predmete, valja se po podu i dize straznjicu u vis. Ako se u tom razdoblju ne pari s muzjakom, nakon oko tri tjedna ponovo ce se tjerati.
  • Macke koje izlaze na otvoreno dozivaju vise muzjaka s jedne strane mirisnom porukom da se tjeraju sadrzanom u mokraci, a s druge strane vrlo bucnim glasanjem koje nalikuje na plac malog djeteta. Kad se muzjaci okupe, u prvoj fazi ih macka drzi na odstojanju frktanjem, puhanjem i udarcima sapom, sto iskusan macak u pravilu uspijeva izbjeci. zenka se zatim povlaci na sigurnu udaljenost, dok muzjaci zastrasuju jedan drugog pogledima, kostrijesenjem i glasnim urlanjem. Obilaze jedan oko drugog i procjenjuju se. Ako se ni jedan ne povuce na vrijeme priznajuci time da je slabiji, iz tog se susreta moze razviti prava bitka iz koje muzjaci izlaze puni ogrebotina i ugriza. Pravo na parenje dobiva macak koji iz tih okrsaja izađe kao pobjednik. Smrtnost nekastriranih muzjaka je znacajno veca nego kastriranih jer oni u potrazi za zenkama koje se tjeraju prelaze velike udaljenosti (nerijetko u radijusu i preko 3 km) kao i zbog posljedica opisanih bitaka za zenku.
  • Do parenja moze doci tek kada zenka signalizira svoju spremnost za parenje tako da cucne, zadigne straznjicu i rep savije jako u stranu. Akt parenja traje samo nekoliko sekundi i naglo se prekida time sto zenka uz vrisak zbaci muzjaka jer se na muzjakovom penisu nalazi izraslina koja akt cini bolnim za zenku. Ta je bol potrebna jer ona izaziva izlazak jajasca i omogucuje oplodnju. U razdoblju tjeranja macka se moze pariti s vise muzjaka, a kako se kod svakog parenja "oslobađa" samo jedno jajasce, u jednom leglu moze biti macica s vise razlicitih oceva.
Macici
  • Razdoblje tjeranja obicno zavrsava skotnoscu koja se u prvim tjednima niti ne primjecuje. Tek zadnja tri tjedna su macici dovoljno veliki da se moze uociti povecani obujam trbuha, a tada i pocinju rasti mlijecne zlijezde. Macka u prosjeku nosi macice 63 do 65 dana. Zadnjih je dana nervozna i neprekidno trazi sigurno mjesto na kojem ce se okotiti. cesto lize dojke i analno podrucje. Kad zivi u kuci ili stanu, macka ce za kocenje izabrati sobu osobe koju osjeca najblizom, te mjesto na kojem ce se okotiti moze biti poluotvoreni ormar, neka kutija ili cak krevet bliske osobe. Sam porod moze trajati vise sati, a ponekad i do 24 sata. Razmak između rađanja pojedinih macica moze biti vrlo razlicit.
  • U prvom okotu jedne macke leglo ima najcesce 2-3 macica. Događa se, da se macka s prvim okotom ne snađe i ne pokaze nikakvo zanimanje za svoje potomstvo. Ako se okoti na otvorenom, jednostavno ih ostavi, a macici uginu. Kod kasnijih okota broj macica se povecava i moze narasti i do 7. Kako macka ima samo 6 dojki, najslabiji, koji se ne uspije izboriti za svoju dojku, obicno ugine, osim ako se covjek ne umijesa i dohranjuje ga. Mace staro nekoliko sati moze stati na covjekov dlan, a mijaukanje kod macica obicno se javlja u ranoj dobi.
..angie.. je odsutan   Odgovori s citatom
Staro 06-09-10, 06:37   #5
..angie..
 
..angie.. avatar
 
Registriran: 14-07-10
Poruke: 1,602
Imghost:0
Pohvala 14
Početno

Macke u religiji i mitologiji
  • Povezanost ljudi i macaka dovela je do njenog pojavljivanja u mitologiji i legendama vise kultura, ukljucujuci drevnu egipatsku, kinesku i nordijsku. U egipatskoj mitologiji postojala je bozica Bast, koja je, inace, bila bozica u obliku domace macke, ali kad bi bila bijesna, pretvorila bi se u ratobornu lavicu Sekhmet. Macka je za Egipcane bila sveta zivotinja koju su, kad bi macka uginula, mumificirali.
  • Dok su u srednjem vijeku u Europi macke ubijane zbog sumnje da su povezane sa Sotonom, u islamskim drzavama ih se postovalo zbog redovitog odrzavanja cistoce. Macke su, zapravo, jedine zivotinje kojima je dopusten ulazak u đamiju. Prorok Muhammed je toliko volio svoju macku Muezzu, da je jednom prilikom, kako ne bi probudio ljubimicu koja je spavala na rukavu njegove kosulje, odrezao rukav i otisao na molitvu. cesto je drzao govor gladeci macku u krilu. Nekoliko papa je posjedovalo macke a među njima je i papa Benedikt XVI.. U Japanu, bijela macka Maneki smatra se simbolom srece, a zbog toga se naziva Sretna macka, te se cak koristi kao "kasica" za prikupljanje novca.
Popularnost
  • Detaljniji clanak o temi: Domaca macka u popularnoj kulturi
  • Macka je popularna kod ljudi, te se ona cesto prikazuje na fotografijama ili crtanim filmovima kako se igraju s klupkom ili kako love miseve. U mnogim suvremenim crtanim filmovima macke su glavni likovi. Najpoznatiji likovi macaka u crtanim filmovima su Tom i Sylvester iz Tom i Jerry i crtanih filmova Looney Tunesa, te Fritz i Garfield. U knjizevnosti, u bajci brace Grimm Macak u cizmama glavni je lik macak koji je od treceg mlinarevog sina zatrazio da mu kupi cizme i, usput, obecao da ce biti bogat, dok je u knjizi Lewisa Carolla Alica u zemlji cudesa cesirska macka neobicni lik koji ima sposobnost nevidljivosti i iznenadnog pojavljivanja.
..angie.. je odsutan   Odgovori s citatom
Odgovori

Oznake
macke

Alati teme

Powered by vBulletin
Copyright ©2000 - 2014, Jelsoft Enterprises Ltd.
Sva vremena su GMT +1. Vrijeme je 21:36.

Posjetite CroFan Forum prijateljske stranice
Tehno.in Slobodni.net No1tutorials CroFan CroFan CroFan CroFan

        BannerFans.com